
|
|
Veliku zahvalnost na ustupljenom materijalu dugujemo Vladi Republike Srpske.
|
|

|
|

|
Geografski položaj
Teritorija Republike Srpske nalazi se izmedju 42° 33' i 45°
16 ' sjeverne geografske širine, te 16° 11' i 19° 37' istočne geografske dužine. Zauzima
manji dio jedinstvenog srpskog etničkog prostora zapadno od Drine,
odnosno zahvata sjeverni i istočni dio geoprostora Bosne i Harcegovine.
Veliki dio sprskog geoprostora je prema Dejtonskom sporazumu ostao
izvan Republike Srpske - dio Krajine, Ozrena, Posavine i Hercegovine,
dijelovi Podrinja, sarajevske kotline, te dio Jadranskog primorja.
Republika Srpska ima površinu od 25053 km2 ili 49% teritorije
Bosne i Harcegovine na kojoj živi 1.391.503 stanovnika, što je
svrstava medju najmanje evropske zemlje.
Republika Srpska spada u grupu kontitentalnih zemalja - nema znači
izlaza na more, što je karaktiristika zemalja sa nepovoljnim geografskim
položajem. Međutim, za opstanak i razvoj neke zemlje nije odlučujuće
to da li ima ili nema izlaz na more (npr. Češka, Švajcarska, Austrija
i dr).
Republika Srpska je smještena na kontaktu dviju velikih
prirodno-geografskih i društveno-ekonomskih regionalnih cjelina-panonske
i mediteranske. U saobraćajno-geografskom smislu ovakav njen položaj
ima poseban značaj, jer je prosjecaju vitalne komunikacione veze.
To se prvenstveno odnosi na meridijanski pravac koji međusobno povezanim
riječnim dolinama Bosne i Neretve, presjecajući dinarski planinski
kompleks povezuje srednjoevropsku i mediteransku makroregiju.
Ništa manjeg značaja nije niti uporedni pravac koji povezuje Republiku
Srpsku sa centralnobalkanskim i zapadnoevropskim prostorom. U
tom pogledu je neophodno istaći važnost izlaza Republike Srpske
na rijeku Savu kojom se veže na evropsku riječnu saobraćajnicu
Rajna-Majna-Dunav. Dakle, prostor Republike Srpske predstavlja
sponu Panonskog i Jadranskog basena, s jedne strane i Zapadne Evrope i centralnog Balkana, s druge
strane. Tako determinisan njen položaj u geopolitičkom smislu
ima dvojak karakter - u mirnodopskim prilikama on je pozitivan,
dok je u ratnim uslovima, naročito ako se ima u vidu izduženost
i izlomljenost granica on postaje izuzetno nepovoljan.
|